Župa Gračac
Župa sv. Ante Padovanskoga
Župa Gračac osnovana je 1837. godine odvajanjem od župe Rama - Šćit. Najprije je to samostalna kapelanija Triješćani (kasnije Trišćani) koja u svemu funkcionira kao župa čije su matice do danas sačuvane. Župom je proglašena 1858. godine. Prva župna kuća sagrađena je 1836. godine u Trišćanima. Kuća je 1855. prilagođena i za funkciju kapele, zbog čega se i danas naselje uz kuću zove Kapela. Nedjeljna misa se slavila pod kestenom kod kapele gdje se okupljao narod iz sela današnjih župa Gračac i Doljani.
Župna crkva na Gračacu sagrađena je 1893. godine i od tada se i župa tako naziva. Iste je godine uz crkvu podignut i župni stan. Do 1900. godine crkva je uređena iznutra, podignut je zvonik i postavljena su još dva pobočna oltara. Početkom izgradnje brane na Neretvi 1945. odlučeno je da se nastankom Jablaničkog jezera potopi župna crkva i stan na Gračacu. Godine 1957. sagrađena je nova župna kuća, a 1959. i nova župna crkva nedaleko od stare potopljene crkve, izvan dometa jezera. Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća crkva je umjetnički ukrašena. Đuro Seder je izradio veliku zidnu fresku u prezbiteriju s likom zaštitnika župe sv. Ante Padovanskog i put križa - ulje na platnu. Po nacrtu Zdenka Grgića izvedeni su oltar, ambon i krstionica. U župi se još nalazi filijalna crkva na Hudutskom (sagrađena 1975. godine) i na Kućanima (sagrađena1983. godine), te nekoliko grobljanskih kapela. Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća sagrađena je nova župna kuća. Pred zadnji rat u BiH župa je brojila oko 1500 katolika. Danas župa broji 1141 katolika u 299 obitelji. Od tog broja 41 obitelj je jednočlana, a 51 s dva člana. U župi ima 88 djece do 7 godina, osmoškolaca je 118, srednjoškolaca 64, studenata 28, radnika 286, umirovljenika 149. Od početka rata u BiH potpuno je nestalo katolika u selima Tošćanica, Tolovac, Borova Ravan, Heldovi, a u Hudutskom, Slatini, Kućanima, Gorici i Škrobućanima broj katolika se znatno smanjio. Naglo se povećao i broj iseljavanja zbog nemogućnosti zaposlenja na prostoru općine ili u nekom bližem mjestu.
Prema Imeniku klera i župa crkvene pokrajine u Bosni i Hercegovini za godinu 1885., u župi Trišćani po selima je bio ovaj broj stanovnika: Triešćani 80, Ustirama 127, Udutsko 73, Slatina 58, Mehopotočje 108, Gorica 74. U Heljdovima je bilo 15 stanovnika, a na Kućanima 103. Ova su dva sela tada pripadla župi Solakova Kula. Terirorijalne granice današnje župe Gračac odredio je 1935. godine Vrhbosanski nadbiskupski ordinarijata, a one su: Istočno od stanice Rame kotarskom međom na sjever, sjeveroistok i opet na sjever do Urinaravni; odatle na jugozapad dolinom na Tošćanicu i njome na sjever zapadno od Grevića do kotarske međe pa njome do Volujčice (Banjalučica) i tim potokom do utoka u Ramu, Ramom do utoka potoka što dolazi s Duga, preko Rame kosom, pa putem istočno od Škrobućana i Ričica, a onda na jugozapad kosom Blačine preko Ključa i Oglavnice na Vriskalo i na kotarsku među i međom do na ramski most i preko stanice Rame do zaokreta kotarske međe na sjever. Župu Gračac tvore slijedeća naselja: Gračac, Gorica, Garešnica, Kućani, Meopotočje, Slatina, Škrobućani, Tošćanica, Triješćani, Udutsko, Ustirama i Vladići.
Popis župnika
Fra Stjepan Matijević 1837.-1842.
Fra Anđeo Glavočević 1842.-1844.
Fra Franjo Ivekić 1844.-1851.
Fra Pavo Vukadin 1851.-1856.
Fra Stjepan Duić 1857.-1858.
Fra Anđeo Žarkić 1858.-1860.
Fra Anđeo Glavočević 1860.-1862.
Fra Anto Jeličić Fra Stipo Martić
Fra Marko Ostojić
Fra Bono Barišić
Fra Jako Duić
Fra Bono Milišić
Fra Marko Ostojić
Fra Mijo Franjković
Fra Andrija Juričević
Fra Rafael Ostojić
Fra Andrija Erceg
Fra Andrija Tomić 1892.-1894.
Fra Anto Palinić 1894.
Fra Jerko Barbarić 1894.-1895.
Fra Jeronim Vladić 1895.-1899.
Fra Jerko Pavelić 1899.-1902.
Fra Ivo Božić 1902.-1904.
Fra Jerko Pavelić 1904.-1906.
Fra Rade Kulijer 1906.-1907.
Fra Anto Ravlić 1907.-1910.
Fra Blaž Pordušić 1910.-1911.
Fra Frano Jukić 1911.-1914.
Fra Marijan Lovrić 1914.-1916.
Fra Božo Ivandić 1916.-1921.
Fra Anto Ravlić1921.-1924.
Fra Mile Bešker 1924.-1926.
Fra Antun Ravlić 1926.-1934.
Fra Ognjen Idžotić 1934.-1937.
Fra Anto Ravlić 1937.-1944.
Fra Kazimir Ivić 1944.-1948.
Fra Franjo Vrdoljak 1948.-1949.
Fra Alfonzo Domaćinović 1949.-1951.
Fra Mladen Momčinović 1951.
Fra Bono Ravlić 1951.-1959.
Fra Franjo Žilić 1959.
Fra Ivan Krešo 1959.-1961.
Fra Eduard Lončar 1961.-1967.
Fra Mladen Lucić 1967.-1973.
Fra Eduard Lončar 1973.-1979.
Fra Pavo Kudić 1979.-1988.
Fra Andrija Cvitanović 1988.-1994.
Fra Andrija Jozić 1994.-1997.
Fra Božo Krešo 1997.-2000.
Fra Ivan Pervan 2000.-2003.
Fra Zvonko Zečević 2003.-2006.
Fra Jure Perić 2006.-2012.
Fra Mato Topić 2012.-