RAMA - Šćit, franjevački samostan

Umjetnička galerija franjevačkog samostana u svom užem dijelu nosi naziv jednog od najznačajnijih franjevaca Bosne Srebrene druge polovice XX. stoljeća, osobito značajnoga u posljednjem ratu kojem su se ramnski franjevci željeli na takav način skromno odužiti. Ulaz u galeriju s lijeve strane označen je Sederovom slikom Ramskih mučenika – prikazuje staru kapelu svu u plamu i franjevce koji su se u svojoj tuzi privili zemlji. S desne strane ulaza je Kožarićevi brončani medaljon koji prikazuje Isusov pad pod križem, a još malo dalje sugestivna skulptura Uskrsloga Krista kipara Josipa Poljana. U samoj galeriji na glavnom zidu od ulaza dominiraju velika Sederova platna: Isusov među narodom, Raspeće i Pad pod križem. Rijetko je gdje na jednom mjestu naći takvu snagu susreta religiozne i umjetničke ekspresije. Isus s narodom, patničkim narodom i Isus sam u svojoj boli ali ne slomljen, nego živ i snažan. Poziva na vlastiti put, na vlastitu originalnost i onda kada su svi uokolo zakazali. Seder, širokoga poteza, jakih boja, ali neagresivan niti pomodan. Ekspresija i snaga vjere izražava se jedinstveno u žaru boje, u vatri kolorita.

Na desnu stranu je slika Vlatka Blažanovića Posljednja večera. Isus i učenici su za stolom, vide im se samo glave. Tu je i snažna slika 2 face slikara Zlatka Kesera, dva lica koja se i gledaju i ne gledaju, dvije kolorne geometrije Igora Rončevića. Na desnoj strani od ulaza je čitav niz Blaževićevih ramskih križeva u terakoti a na zidu slika kojima dominira crvena boja krvi, saveza i vjernosti. Uz sami ulaz Biffel je iznova replicirao glavnu sliku iz Crkve – Gospa s pukom.

S lijeve strane je slika velikoga Ede Murtića Krajolik sa sivim nebom. Na lijevom zidu galerije slike su mladih slikara, tri slike Jagora Bučara Hvaljen budi Gospodine moj (digitalni tisak i akril na platnu, 2007), te slike Matka Vekića, četiri predstavljaju simbole evanđelista a u sredini je slika žene s povojom preko usta.

U hodniku, dakle u prolazu između samostana i crkve kuda hodočasnici za Marijine svetkovine obilaze crkvu smješteni su medaljoni u terakoti Mile Blaževića iz projekta Ramski križ i vitezovi: Sv. Mihael, Polaganje u grob, Panorama Rame, Jaganjac s knjigom. Tu su i koloristički snažni mozaici Blaženke Salavarde: Naviještanje, Anđeo, Anđeo koji trubi, Bijeg u Egipat, Pieta. Tu je i Salavardin mozaik Rane svetoga Franje kojega prvoga uočavao kada s crkvenoga platoa ulazimo u galeriju. Franjo na La Verni prima rane i približava se u svome nasljedovanju samome Isusu. To je put i pokaznica i za sve franjevce poslije njega – suobličiti se Isusu nasljedovanjem njegova evanđelja. Salavradin mozaik Sv. Anto u ljiljanima smješten u crkvi u gornjoj desnoj niši (oltar sv. Ante).

U restoranu, velikoj blagovaonici Kuće mira, nalazi se jedinstvena slika, kao iz nekih dalekih prakršćanskih vremena nanovo očišćeni palimsest slikara Matka Vekića. Mjerama veliki triptih Posljednje večere, kompozicijski dobro složen dominira na jednom zidu. Vekićevi su i karakterno vrlo izražena Četvorica evanđelista kao i na drugoj strani od Posljednje večere velika slika Krštenje na Jordanu. Ivan i Isus, dva gorostasa, u povijesti vjere.

Do restorana je uređen (2007) i oratorij posvećen svetome Petru kome je bio i posvećen ramski samostan u povijesti. Ondje se svakodnevno slavi euharistija a i drugi sakramenti kada je manje vjernika, a na upotrebu je i korisnicima Kuće mira za molitve i meditacije. Tri u apstrakciji oslikana prozora prema jezeru, te veliki prozor koji prikazuje franjevce u njihovim različitim poslovima i afinitetima uradio je Igor Rončević Rončevićev je i Put križa (ulje na platnu) te velika oltarna slika Posljednje večere. U oratoriju je i posebno odljeveno poprsje Petra Apostola s Kovačićeve Posljednje večere.

Prolazeći po katovima Kuće mira uvijek nas iznova susreću umjetnička djela. Tu su grafike Miroslava Šuteja. Na prvom katu, u fratarskoj blagovaonici Đuro Seder je još 1985. oslikao Sv. Franju s braćom, nalazi se i replika Dulčićeva djela Ivana Zlatoustoga, te Blaževićev križ.

Na drugom katu, u Dvorani prijateljstva uz Blaževićeva Franjevca, nalaze se razigrana djela Igora Rončevića: Četiri godišnja doba, Plivačice, Rama, Rama – mijene u pejzažu, Jezero. Na istom katu u hodniku nalaze se djela Vlatka Blažanovića: Maslinska gora, Golgota, Posljednja večera, te od istoga umjetnika u potkrovlju Kuće mira Majka s djetetom.

Po fratarskim sobama i hodnicima samostana nalaze se još mnoga djela. Mnoga nisu ni izložena, osobito nemala kolekcija naivaca koji su darivali svoje slike: Rabuzin, Večenaj, Melihek, Vujčec, a među njima se bez premca svojom darežljivošću istaknuo Ivan Lacković Croata.