Prozor i predgrađa
24. Prozor
K a t o l i c i: - Baketarić (1 k.) je rodom iz Rumboka a naselilo se u Prozoru 1918. po povratku iz Amerike. - Brizari-Ramljaci (4 k.). Od tog su roda i Brizari (1 k.). Iz Družinovića su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa se iselili i vratili opet prije 1878. - Čehulić (1 k.), penzioner, rodom iz Zlatara u Hrvatskoj, naselio se 1929. - Čalići (2 k.), otac im je došao kao sitničar iz Studenaca kod Imotskog pred okupaciju Bosne u Proslap, a iz njega u Prozor. - Juričić od Juričića iz okoline. - Dobrić (1 k.), nepoznato porijeklo. - Đikić (1 k.) došao kao trgovac iz G. Vakufa. - Džamonja (1 k.) gostioničar, došao 1930. s Rame, a rodom iz Ljubuškog. - Faletar (1 k.) se naselio 1916. Rodom iz Proslapa, a starinom iz Lipna od Mostara. - Gudić (1 k.), doselio se djed iz nekog mjesta kod Kistanja u Dalmaciji, prije 1878. - Kapčevići (1 k.) su starinom iz Makarske, odakle su im preci došli u prvoj polovici devetnaestog stoljeća. Ima ih još u Rumbocima i u Dugama. - Lončar (1 k.) je došao 1918. iz Lapsunja. - Meštrovići (2 k.) su došli iz Studenaca kod Imotskog. - Palinići (3 k.) su svi rodom iz Bugojna, a starinom Dulibe od Splita. Doselili se 1908. i 1925. - Pavlović Ana (1 k.) sa sinovima svećenicima, došla 1929. iz G. Vakufa. - Petrović (1 k.), otac im je rodom iz Duga, a djed je bio iz Dalmacije, odakle je izbjegao zbog ubojstva. U Prozoru se naselio poslije 1878. - Žutići (2 k.). Otac im je došao 1910. iz Rumboka.
Ostalo stanovništvo: Mijatovići (1 k.), pravoslavni Srbi. Otac im je došao oko 1900. kao pekar iz Bugojna, a bio rodom Čipuljić.
M u s l i m a n i: - Starosjediocima se u Prozoru smatraju ovi rodovi: Grcići (16 k.). Njihovo je koljeno aginsko i ulemsko, tj. rod je davao hodže, hadije i kadije. Ima ih odseljenih u Carigradu, zatim u Sarajevu, Mostaru, Visokom i po selima oko Prozora. Kažu da im se neki predak davio u vodi i pritom grcao pa ih po tome prozvaše Grcićima, a drugo kažu da se tako zovu jer su starinom iz Grčke. Grcići iz Varoši su imali kulu na Orašcu. Od njih su još Grcići u Sovićima i Hamidovići (3 k.) u Prozoru. - Džemati (1 k.) smatraju se starincima ali se nikada nisu košili. - Maslići (1 k.).- Nuhefendići (6 k.) su naslijedni imami u Alefendinoj džamiji. Ima ih dvije kuće u Sarajevu i jedna u Osijeku. Po drugima oni su starinom iz Konje što je vjerojatnije. - Pirolići (2 k.) su se nekada zvali Plavci. Uvijek su bili težaci i trgovci.
Ne znaju porijeklo, a odavno su u Prozoru: Alibegovići (3 k.), čije je bilo cijelo selo Jaklići. Imaju dvije porodice u Zenici. - Hadžići (8 k.), u Prozoru su bili i prije kuge. Ima ih po jedna porodica u Sarajevu i u Turskoj. - Hodžići (3 k.) znaju samo toliko o sebi da im je još djed bio u Prozoru. - Kuloglići (9 k.) su težaci od postanja i uvijek su imali mnogo zemlje. Ima ih iseljenih. - Plecići (2 k.) od njih su i Muminovići (4 k.), nekada su se zvali i Ejubovići. - Pripuzi (2 k.) ili Manovi. Ima ih i na Paljikama. Pripuzima su nazvani zato što im je neki predak otišao na ženinstvo, ali je i on bio iz Prozora. - Sinanagići (2 k.), Šabići (3 k.), Omeragići (1 k.).
Porijeklom su iz daljih oblasti: Ćatići (3 k.), koji kažu da su došli iz Konje, kada su Turci osvajali Bosnu i već se smatraju starincima. Njihov su ogranak Đonlagići, koji su sada u Sarajevu. - Fejzići (3 k.) ima ih i na Borovnici. Starinom su iz Pešte, pa ih i sada zovu Pešteljama. Imali su mnogo timara. - Emrići (2 k.) njihovo je plemstvo iz Budima, odakle su bili Hurahovići. - Karahodžići (10 k.) su došli iz Jemena u Krajinu a iz Krajine su došli u Prozor. Ranije su se zvali Kartali a i Torlakovići, a Karahodžićima su prozvani po jednom crnom pretku, koji je bio hodža. - Mulahasanovići (3 k.), njihov je starjenik Hasan došao s nekom vojskom. - Nuspahići (6 k.) se dijele na dvije grane od kojih su jedni pravi Nuspahići a drugi su Nuspahići-Arnautovići. Starjenik im je došao s turskom vojskom kada je osvajana Bosna. On je bio postavljen za nasljednog mujezina na Carevoj Džamiji. Imali su kao timar selo Ploču. Kasnije su izgubili pravo na imamstvo, pa je jedan predak Mustafa bio zaptija u Gornjem Vakufu.
Stariji doseljenici iz okolice i daljnjih krajeva BiH. U toj grupi ističu se rodovi za koje njihova okolica tvrdi da su porijeklom od pomuslimanjenih katoličkih porodica. Ti rodovi to kriju. Tako se tvrdi da su Islamovići (4 k.) od katoličke porodice koja je prešla na islam prije 150 godina. - Glavanovići (1 k.) su porijeklom od katolika Marića sa Gmića. - Jašarevići (1 k.) su od pomuslimanjenih katolika iz Podbora. Ima ih na Borovnici i Paljikama. - Bečirspahići su porijeklom od katolika Sičaja u Podboru. Oni sami kažu da su ogranak Zajimovića. Zajimovići (8 k.) kažu da su starinom od Konje ili Bagdada. Njihov su ogranak Bečirspahići (3 k.), iz čijeg je roda bio jedan šeh po kome se zove Šehova Luka u Prozoru. - Omanovići (7 k.) su od nekih Đonlagića iz Posavine. Doselio im je prije kuge pradjed. Imali su timar od kuće Gafića u Vakufu do sela Dobrošina. - Čehići (2 k.), ima ih i u Stocu i Sarajevu. Starinom su iz Prusca, odakle je doselio pradjed. - Jarebice (1 k.) otac im je došao prije 1878. iz Livna. - Pilavići (1 k.) su prešli s Mluše na nekoliko godina prije okupacije. - Samardžići (3 k.) su prešli s Mluše prije 1878. Otac i djed zvali su se Semendrija, jer je djed bio iz Semendrije (Smedereva).
Noviji doseljenici; iz sela u Rami: Husejinbegović (1 k.) se doselio 1930. iz Kopčića. - Kapetanović (1 k.) je od roda Kopčići, a doseljen je 1922. od ogranka Smajilbegovića.
Doselili iz raznih predjela: Ajanović (1 k.) je došao kao majstor pred Prvi svjetski rat iz Voljica. - Bukvići (1 k.), obućari, došli oko 1910. iz D. Vakufa. - Đemiđić (1 k.) je došao iz Sarajeva 1929. a rodom je iz Goražda. Pradjed mu je bio splavar i pošto se utopio, pozvali su se Đemiđići, a ranije su se zvali Imamovići. - Memić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Privora 1925. - Ordaga-Ordagić (1 k.) doseljen iz Bosne iz Livna ili Duvna kao službenik. Bez muških članova su po jedna porodica Baralića, Zulića i Tatarevića, koji su se tako zvali jer su im preci bili Tatari.
Židovi: Krausi (2 k.) su naseljeni od 1880. Otac je rodom iz Osijeka.
Čeh: Kalat (1 k.) naselio se 1919. kao krojač, a u Bosnu došao kao austrijski žandar.
O topografskim i privrednim prilikama ovog gradskog naselja pisao sam opširnije ranije. Tom prilikom sam iznijeo i statističke podatke kao i pregled gradskog stanovništva po porijeklu. Ovom prilikom iznosim spisak rodova u gradu s podacima o porijeklu.
25. Borovnica
Selo ima jedanaest katoličkih i šesnaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Svi katolici u selu su skorašnji doseljenici. Bio je po pričanju prije Lukića samo neki Žuti Jure s Luga u Zaimovićima, koji su mu bili načinili kućicu slamom pokrivenu. Do oko 1900. u selu je bio samo Lukić (Mijatović), kmet Zaimovića. Sada u selu žive ove katoličke porodice:
Lukić-Mijatovići (2 k.), doseljeni prije 1878. iz Gmića. Prvo su bili među muslimanima na Borovnici, pa poslije 1918. izišli na Slivovik. - Anići (3 k.) su došli oko 1910. iz Kongore kod Duvna. - Marići (3 k.) su došli iz Grabove Drage iz Hercegovine 1910. - Mandić ili Azina (1 k.) je došao oko 1900. iz Vrda. - Vidović (1 k.) je došao oko 1905. iz Goranaca. - Bošnjak (1 k.) je došao 1923. iz Grabove Drage. Kaže da su stari prebjegli iz Bosne u Hercegovinu, kad je Bosna pala pod Turke (1463.), i zato se zovu Bošnjaci.
M u s l i m a n i: - Muftići, čuven i moćan rod u Prozoru, do 1878. imali su svoje boravište na Borovnici. Borovnica je, izgleda, neko vrijeme bila pusta. Prvi se naselio Numo Zaimamović, predak sadašnjih Zaimamovića (8 k.), koji je prešao iz Prozora prije kuge. - Jašarevići (2 k.), ima ih na Paljikama. Stari ljudi govore da su oni porijeklom od pomuslimanjenih katolika iz Podbora. Oni pak kriju svoje porijeklo. - Imamović (1 k.) je prešao iz Pograđa. Porijeklom su iz Bosne, možda iz Zenice. - Fejzići (1 k.) su ranije svi boravili u Prozoru, a na Borovnicu izlazili samo ljeti, kao i iseljeni Muftići, pa se neki iza 1878. stalno naselili. Opširnije u opisu Prozora. - Hrinić (1 k.) je prešao oko 1910. s Paljika, gdje ih još ima. - Nuspalić (1 k.) je došao iz Prozora. Opširnije u opisu Prozora. - Osmić (1 k.), nema vlastitog boravišta. Došao je 1925. sa Gornjih Višnjana da radi zemlju na pola. - Bulić (1 k.) neispitano. U muškoj krvi su izumrli Čulići, a nedavno se iselili u Sarajevo Čustići, čija je kuća prazna.
Borovnica je selo pod brdom Rašćevinom južno od Prozora. U administrativnom pogledu ona je samo jedna mahala prozorska, ali je po fiskusu, mermatu, zanimanju stanovništva, tipu sela i načinu života pravo selo.
Kuće su rasturene po stranama dolova i kosa ispod brda Straževice. Glavne su kose Srebrenik, Bagdat-Berbe(p)nica-Šehiti i Potkuriž, rastavljene dolovima Podbrdo i Stara Borovnica. Grupa muslimanskih kuća je u strani između dvije terase, usiječene u kosu Srebrenik.
Glavne su vode u selu: Bunar, Korito i Hladna Voda; ima manjih vrela po njivama. Njive su na mjestima: Stara Borovnica, Badanj, Binčac, Dubovjak, Bagdat, Klopotnica, Bare, Zavezo, Zatišnja Njiva, Stinice, Jezero, Crna Ravan, Solakovina. Ispaša je po Zakrižu. Oko sela ima dosta šume. Jedan sat niže sela, u Podstinju su vinogradi. Kuće su po Borovnici rasturene, osobito katoličke koje su na novima krčevinama u Staroj Borovnici.
Muslimani imaju svoje groblje pored puta za Prozor. Po predaji, selo je bilo naseljeno još u doba "Grka" i tada je bilo u Staroj Borovnici. Vele da se tamo još poznaju mjesta gdje su bile kuće u "pivare" tih Grka, a da se zna i gdje su im bili vinogradi. Zainovići pričaju da u njihovu "trsju" još ima panjeva od tih Grka. Na mjestu Umjeku, a blizu puta za Mlušu, je nekoliko "grčkih mašata". Po kazivanju, na jednome ima zvijezda u reljefu.
Priča se da su na mjestu Bagdati izginuli u boju neki Bagdadlije, pa je mjesto po tome prozvano. Iznad Bagdata je mjesto Greblje, ali se ne može znati čije je to groblje.
Priča se da je u tursko vrijeme u Staroj Borovnici živio neki Đumiš beg, čija je kula bial na Potkrižu. Pašini delije s Duga često su često su dolazili i činili nasilje, pa se stoga selo pomjerilo bliže kasabi. Priča se da je Đumiš beg sestru Muru (Mure), na koju su jedan put udarile delije. Ona se branila vrelom vodom. Kad su najzad zaprosili, poginula je na mostu iznad Prozora, koji se sada zove Murvin Most, (po drugima, brat ju je posjekao što je bila nešto pogriješila).
Muftići, čuven i moćan rod u Prozoru, do okupacije Bosne imali su svoje "stanje" na Borovnici. Na mjestu Slivoviku bila je ranije kuća Grcića. Jedno mjesto zove se Melića Selišće (sada u šumi). Jedno mjesto u seoskom hudutu (linija razgraničenja) zove se Mešćema: prozvano je po tome što su se tu djeca igrala "mešeme" (suda) i neki dječak Jure, koji je bio osuđen u igri na smrt, nehotično i stvarno bio obješen.
26. Paljike
Selo ima devetnaest katoličkih i šesnaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Meštrovići (3 k.). Prvi Meštrovići su se prvo naselili na Borovnici, oko 1880., pošto su bili došli kao majstori za gradnju puta. Poslije njih dolaze Meštrovići u Dobrošu, pa u Prozor oko 1900. - 1905. Jure Meštrović, zatim jedna porodica oko 1910. i jedna 1918. Svu su iz Studenaca iz Dalmacije. - Raiči (2 k.) su došli poslije 1878. Opširnije u opisu iz Goranaca. - Gazilji (2 k.) su prešli s Proslapa, gdje ih još ima. - Nikolići (1 k.), pravo prezime im je Pere. Došli su oko 1903. iz Kovačeva Polja, a starinom su iz Hercegovine. - Brizar (1 k.) se doselio 1919. na ženinstvo. - Grbavac (1 k.) se doselio 1918. iz Lapsunja. Ima roda u Šlimcu. Djed ili pradjed se doselio iz Dalmacije u Lapsunj, odatle su prešli u Ždrimce, pa se opet vratili u Lapsunj.
M u s l i m a n i: Manov-Pripuzi se smatraju najstarijim rodom na Paljikama. Imali su stanje prvo u varoši, pa se poslije diobe jedni iselili na Paljike. Imali su i jednog kadiju. - Grcići (3 k.), opširnije u opisu Prozora. - Porlići-Brkići (1 k.), ne znaju porijeklo. - Hrinići (2 k.) ne znaju porijeklo. Bili su uvijek težaci i na svojoj zemlji. - Plecić (1 k.), opširnije u opisu Prozora. - Rašidovići (2 k.) su ogranak Grcića i odavna su na Paljikama. - Jašarović (1 k.) je došao prije deset godina sa Borovnice. Opširnije u opisu Borovnice. - Nuspahići (1 k.), opširnije u opisu Prozora.
Selo je u blažim stranama ispod brda Oplota i Pajićkih (tj. Paljičkih) Njiva, a ispod sela su Usile. Kuća ima i na strani Mlakama, pod Paljikama, na Mejdanu, preko potoka Kovačice, pa na Ravnim Njivama iznad sela.
Glavne su vode u selu Hadžića Bunari Pašinica pod selom. Zirati su na mjestima: Obazev Brijeg, Vinišće, Rivine, Ravne Njive, Pojane, Mlake, Kovačice. Selo je razbijenog tipa. Muslimanske kuće su većinom na okupu na Paljikama, a vrlo su raštrkane katoličke kuće.