Informiramo crkvenu i društvenu javnost da smo 1. srpnja 2024. u Franjevačkom samostanu Rama-Šćit započeli izgradnju Galerije i Knjižnice.
Franjevci su naime upornošću laste podizali u Rami spaljene crkve, samostane, knjižnice te stvarali materijalne i kulturne pretpostavke za svoj pastoralni, misionarski rad i duhovno-prosvjetiteljsku emancipaciju svoga puka.
Dva velika kulturocida: 21. travnja 1557. i 13. srpnja 1942 . tek uokviruju na povijenoj mapi niz drugih brutalnih nasrtaja na život i rad naše braće u Rami. Pod neizdrživim pritiskom čak su morali bježati iz Rame, te od 1687. do 1857. napustiti svoje ognjište na Šćitu. Tek su braća iz Fojnice preostalu malu kršćansku zajednicu držala na okupu.
Danas nadahnuti njihovom žrtvom i potrebama suvremenog navještaja Evanđelja započeli smo s izgradnjom duhovno-kulturnog okvira i instrumenta našeg djelovanja u službi hrvatskom narodu i BiH društvu: Galeriju i Knjižicu.
Pri izradi plana poštivali smo standarde Ministarstva prostornog uređenja FBiH i Zakona o zaštiti spomenika kulture, pogotovu što je cjelokupni kompleks Franjevačkog samostana u Rami: Gospino svetište, Kuća mira, Ramski križ, Etnografski muzej, Galerija na otvorenom u perivoju samostana, proglašen spomenikom nacionalne kulturne baštine. U skladu sa standardima zaštite spomenika kulture pribavili smo sve predviđene dozvole i angažirali licencirane institucije za sve faze izvedbe ovog plana.
Pribavili smo, također, mišljenja i predviđene dozvole naših nadležnih redovničkih vlasti.
Građevinski projekt izrađen je u Projektnom birou ECOPLAN d.o.o., Mostar. Autori projekta su ing. arh. Pero Ćeškić i ing. arh. Mate Skoko, Široki Brijeg.
Građevinsku dozvolu je dana 6. lipnja 2024. izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, ministar Željko Nedić.
Licencirani nadzor vrši Nikola Spajić iz Žepča.
Izvođač radova je firma Graditelj svratišta, d.o.o. Prozor-Rama, ing. arh. Tomislav Markešić.
Predviđeni završetak projekta je jedna godina. Dakle, otvaranje očekujemo u srpnju 2025.
Među braćom u ramskom samostanu vlada na početku ostvarenja ovog projekta veliki entuzijazam. Nadamo sa da neće splasnuti, već štoviše zahvatiti sve više simpatizera MIRA i DOBRA i LIJEPOGA.
Pogotovu što je ljepota u franjevačkoj teologiji (de pulchritudine) bitan atribut stvorenja i Stvoritelja.
Unaprijed hvala svima koji će se potruditi razumjeti važnost ovog projekta i podupirati ga na svoj način, ponajviše pozitivnim stavom prema njemu.
Fra Andrija Jozić, gvardijan
